![](https://vesti-rs.com/wp-content/uploads/2021/09/2724841_anabrnabic_share-1024x683.jpg)
NJUJORK – Premijerka Srbije Ana Brnabić obraća se večeras u Njujorku na generalnoj debati svetskih lidera, u okviru 76. zasedanja Generalne skupštine UN.
Generalna debata u sedištu UN počela je 21. septembra, a završava se 27. septembra.
Glavna tema ovogodišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN definisana je kao: “Izgradnja otpornosti kroz nadu – radi oporavka od kovida-19, ponovne izgradnje održivosti, odgovora na potrebe planete, poštovanja prava ljudi i oživljavanja UN”.
Debata je posvećena okončanju pandemije i redefinisanju globalne ekonomije kako bi ona po okončanju pandemije bila što zdravija po planetu.
Govor premijerke Srbije:
“Imam veliku čast da vam se danas obratim u ime građana Republike Srbije.
Poštovane ekselencije, gospodine Abdulla Shahid, g. Volkan Bozkir i g. Antonio Guterres, želim da vam zahvalim na aktivnom angažmanu, posvećenosti i vođstvu koje ste pokazali u ovim teškim vremenima za Ujedinjene nacije i celo čovječanstvo.
Srbija deli vaše uverenje i ostajemo u potpunosti posvećeni podršci vašim naporima.
Ove godine okupili smo se u odlučujućem trenutku naše istorije.
Kovid-19 nas je do temelja uzdrmao, istovremeno, sve smo više svedoci i doživljavamo efekte klimatskih promena. I, konačno, vidimo značajne promene u globalnim partnerstvima i savezima, trgovinske ratove između tradicionalnih partnera i saveznika, protekcionizam umesto otvorenosti i slobodnog tržišta, i sveukupnu neizvesnost do sada neviđenih razmera.
Neka od gorućih i izuzetno emocionalnih pitanja koja imamo na lokalnom nivou, na Balkanu, još uvek su nerešena i dok pokušavamo – a Srbija je tome posebno posvećena – da promenimo budućnost zajedničkim radom i stvaranjem saveza kroz inicijative poput Berlinskog procesa ili Otvorenog Balkana, drugi pokušavaju da poremete ove procese i, umesto da se usredsrede na budućnost, žele da obnove prošlost – bez obzira na cenu.
Ali, dozvolite mi da počnem sa COVID -om:
Pandemija COVID-19 otkrila je kritične slabosti u arhitekturi globalnog upravljanja i zapretila brisanjem napretka koji su mnoge zemlje postigle poslednjih godina.
To je stavilo nacije na raskršće između izolacije i saradnje, između panike i nade, između haosa i poretka.
Pandemija je dovela u pitanje neke od osnovnih načela otvorenog i kooperativnog međunarodnog poretka.
Globalna razmena, međunarodna komunikacija, prekogranična trgovina su doživeli veliki pad.
Policijski čas, ograničenja slobode i zatvaranja čitavih društava stvorili su neizvesnost u mnogim segmentima individualnih života naših građana ili – što se toga tiče – naše lične percepcije šta sloboda u današnjem svetu uopšte znači.
Ova pandemija zapretila da će potkopati sve ono što smo u Srbiji radili u proteklih 7 godina, slomiti sve rezultate i dostignuća teških reformi koje smo započeli 2014. godine, i vratiti nas u doba velike nezaposlenosti, rasta javnog duga , nekontrolisanog deficita i sveukupnog očaja.
Kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, COVID-19 je testirao otpornost naše nacije. Ali ovaj put, za razliku od globalne finansijske krize-koja je bila mnogo ograničenijeg opsega i neuporediva po posledicama u poređenju sa pandemijom COVID-19-Srbija je bila snažna.
Reforme koje smo preduzeli u doba pre COVID-a učinile su nas otpornijim nego ikad.
Fiskalna konsolidacija, budžetski suficit koji smo imali, efikasno i predvidljivo investiciono okruženje, postali su spas od recesije tokom pandemije, i one su obezbedile podršku našim građanima i našoj ekonomiji u ovim, najtežim vremenima.
Uprkos posledicama krize, Srbija je uspela da sačuva finansijsku i ekonomsku stabilnost. U 2020. godini zabeležili smo pad BDP -a od samo 0,9% – jedan od najboljih rezultata u Evropi. Naš javni dug ostao je ispod 60% našeg BDP -a, prosečna plata je nastavila da raste za skoro 10%, dok se uprkos pandemiji broj zaposlenih povećao za preko 3%.
Oporavak u ovoj godini bio je jači nego što se očekivalo – naš BDP će porasti približno 7%, a možda čak i više.
Pre pandemije otvorili smo granice za investicije, tehnologiju i ideje, i uspeli smo da stvorimo mirno i stabilno okruženje koje nam je omogućilo brzu transformaciju, sa inovacijama i ekonomijom zasnovanom na znanju kao temeljom.
Inovativni napredak koji smo postigli omogućilo nam je da diverzifikujemo svoje mogućnosti kada se virus proširio-putem e-uprave, online obrazovanja i digitalnih udžbenika ili centralnog softverskog sistema za uspešno uvođenje vakcinacije.
Uložili smo velika sredstva u zdravstvenu infrastrukturu i ojačali zdravstveni sistem kako bismo odgovorili na krizu, zauvek zahvalni zdravstvenim radnicima na predanoj borbi.
Naša odluka da ostavimo po strani geopolitiku i postavimo ljude u središte naše politike bila je razlog što smo mogli da nabavimo vakcine brže od većine drugih nacija.
Nismo razlikovali proizvođače, nije nas zanimalo da li su vakcine sa istoka ili sa zapada, već smo odlučili da pregovaramo sa svim proizvođačima vakcina koje regulatori smatraju bezbednim. Ova otvorenost nam je dala mogućnost kupovine vakcina iz celog sveta, dajući našim građanima jedinstvenu slobodu da izaberu koju vakcinu žele da prime.
Ekselencije,
Srbija veruje u solidarnost među narodima, multilateralizam i pomoć drugima kada im je to potrebno.
Od početka ove godine naša misija je da podržimo naše komšije i sve one kojima je to potrebno, vakcinama protiv COVID-19, a takođe smo dozvolili stranim državljanima da dođu u Srbiju kako bi primili vakcinu koja će im zaštititi živote.
Srbija je ukupno donirala ili dodelila više od milion doza vakcina – od čega 230.000 doza regionu; 300.000 doza za strane državljane koji su došli u Srbiju na vakcinaciju; i dodatnih 570.000 doza u zemlje Afrike i Azije.
Nastavićemo tako, u najvećoj mogućoj meri, i sve dok epidemija COVID-19 ne bude iza svih nas.
Zato smo takođe preduzeli korake da nabavimo tehnologiju za proizvodnju najmanje dve vrste vakcina kako bismo poboljšali globalni pristup kako bismo svi bili bezbedni.
Međutim, kako su istakli zvaničnici nekih od najvećih država tokom ove Generalne skupštine, postoje i druga hitna pitanja koja svi moramo da nastavimo da rešavamo bez odlaganja, na hrabar način – a to su klimatske promene.
Srbija je udvostručila napore da našu zemlju učini bezbednijom i čistijom za svoje građane i na taj način doprinese borbi protiv klimatskih promena i zaštiti životne sredine.
Čvrsto smo posvećeni sprovođenju ciljeva održivog razvoja i Pariskog sporazuma o klimatskim promenama. Posvećeni smo globalnim naporima i nastavićemo aktivno da radimo na ispunjavanju obaveza iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama.
Upravo ćemo podneti revidirane Nacionalno utvrđene doprinose kako bismo doprineli ovim kritičnim globalnim naporima. Već smo najavili nameru da smanjimo emisiju štetnih gasova za najmanje 33,3% u odnosu na 1990. i 13,2% u odnosu na 2010. godinu, što trenutno ugrađujemo u naše energetske i klimatske strateške dokumente.
(Kurir.rs)
![](https://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)
Kurir