![](https://vesti-rs.com/wp-content/uploads/2022/01/2854165_dezmond-tutu_share-1024x683.jpg)
![DEZMOND TUTU ŽELEO JE EKOLOŠKU KREMACIJU: Telo južnoafričkog nadbiskupa proći će akvamaciju, evo kakav je to proces](https://www.kurir.rs/data/images/2022/01/02/11/2854165_dezmond-tutu_ls.jpg)
Foto: Jaco Marais / AFP / Profimedia
Akvamacijom ili “alkalnom hidrolizom” telo pokojnika se tri do četiri sata uranja u mešavinu vode i jake alkalije, poput kalijum hidroksida, u metalni sanduk koji je pod pritiskom i koji se zagreva na oko 150 stepeni.
Nakon postupka ostaju samo kosti koje su tada izrazito mekane. One se suše u pećnici, a onda melju u prah koji se u urni predaje porodici preminulog.
Baš kao i tehnika kompostiranja ljudskog tela koje se prekriva slojevima organskog materijala poput lišća ili ivera, akvamacija je još uvek dopuštena samo u određenim zemljama. U Južnoj Africi, gde je Tutu u 90. godini umro prošle nedelje, nikakvim zakonom uopšte nije regulisana ta praksa.
![0650160105, Dezmond Tutu, Južna Afrika, Siril Ramafosa, katedrala, misa](https://www.kurir.rs/data/images/2022/01/02/11/2854157_dezmond-tutu-sahrana_ff.jpg?ver=1641120758)
Metoda je razvijena ranih 1990-ih kao način rešavanja tela životinja korišćenih u eksperimentima, nakon čega je korišćena za zbrinjavanje stoke tokom epidemije kravljeg ludila, rekao je američki istraživač Filip R. Olson.
Medicinske škole u Americi 2000-ih su koristile akvamaciju za uklanjanje doniranih ljudskih leševa, pre nego što je ta praksa ušla u pogrebnu industriju, napisao je Olson u radu iz 2014.
Ikona borbe protiv aparthejda, Dezmond Tutu, čija je sahrana održana juče, ostavio je molbu da njegova pogrebna ceremonija bude jednostavna , a posebno je tražio jeftini kovčeg i ekološku kremaciju.
![0649854015, Dezmond Tutu, sahrana, kovčeg, Južna Afrika](https://www.kurir.rs/data/images/2022/01/02/11/2854167_dezmond-tutu-sahrana_ff.jpg?ver=1641120840)
Budući da je grobni prostor u urbanim područjima širom sveta sve oskudniji i skuplji, akvamacija privlači sve više ljudi. Zagovornici ove metode smatraju da je voda nežniji put od plamena i da ova “tečna kremacija” troši manje energije od uobičajenog i ispušta manje gasova staklena bašte.
Kurir.rs/Jutarnji list
![](https://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)
Kurir