![](https://vesti-rs.com/wp-content/uploads/2023/07/1690645_retrovizorvizcarpocetna_share-1024x683.jpg)
Automobilska informaciona kompanija carVertical, sprovela je istraživanje u Srbiji da bi utvrdila koliko kilometara automobil obično pređe pre nego što doživi udes.
Ova kompanija, koja istražuje istoriju vozila, izmerila je odnos između kilometraže i saobraćajnih nezgoda u periodu od 2021. do 2023. godine. Podaci otkrivaju da je u 2021. vozilo u Srbiji prosečno prelazilo 315.339 kilometara pre nego što pretrpi udes, u 2022. godini 279.303 km, a u 2023. je ta brojka 235.621 kilometara, što pokazuje da se vozila češće oštećuju sada nego pre par godina.
Ipak, povećana stopa oštećenja i te kako može imati veze sa porastom saobraćaja nakon pandemije kovida 19, koji je znatno uvećan nakon 2020.
– Vozilo sa pređenih 300.000 kilometara može imati jedno ili više oštećenja. Doduše, čak i obično “češanje” ili ogrebotina takođe se računaju kao nezgode, pa bi kupci polovnih vozila trebalo da istraže kakvu je vrstu oštećenja vozilo pretrpelo pre nego što ga kupe – objašnjava Matas Buzelis, stručnjak iz kompanije carVertical.
Dok manja oštećenja ne bi trebalo da utiču na odluku o kupovini, ozbiljna nezgoda može implicirati da auto ima strukturalna oštećenja i da nije bezbedan za vožnju.
Vozila u drugim zemljama Evrope imaju više nezgoda na putu, pokazalo je istraživanje. Sličan obrazac oštećenja kao u Srbiji može se primetiti u susednoj Rumuniji, koji je sa 160.909 km u 2021. skočio na čak 128.968 km u 2023. godini. Prosečan auto u Rumuniji sada pređe 32.000 km manje pre nego što doživi udes, nego pre par godina.
![saobraćajna nesreća, slupan auto, sudar, automobil](https://www.kurir.rs/data/images/2022/11/11/14/3244228_saobracajna-nesreca_ff.jpg?ver=1689185792)
Kako studija otkriva, u 2023. vozila u Srbiji prelaze 59,9 odsto više kilometara dok ne završe u nesreći nego vozila u Evropi. Ovo znači da se vozila u Srbiji ređe oštećuju nego u drugim zemljama.
Ipak, kako se oštećenja svakako dešavaju, neki neiskreni prodavci mogu pokušati da prikriju istoriju vozila kako bi zaradili više pri prodaji svog automobila.
– Kupci ne bi trebalo da tretiraju polovne automobile kao nove. Svaki vozač očekuje da mu auto bude u dobrom stanju, ali u stvarnosti to nije uvek slučaj. Procenjujemo da je 52,4 odsto polovnih vozila oštećeno barem jednom. Zato provera istorije vozila igra važnu ulogu u celom procesu kupovine automobila, kao i probna vožnja i fizička provera ovlašćenog servisa – kaže Buzelis.
(Kurir.rs/ B92)
![](https://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)
Kurir