Čak svako treće dete u Srbiji ima višak kilograma, što je “dobar” put do dijabetesa i brojnih drugih bolesti, a shodno tome i kraćeg života od prosečno očekivanog. Borba s gojaznošću dece je teška i mukotrpna, a efikasna edukacija i lečenje mogući su o trošku države na Zlatiboru u specijalnoj bolnici “Čigota”. Tu se upravo leči 29 gojaznih adolescenata.
Pedijatar-endokrinolog prim. mr sc. med. dr Snežana Lešović, načelnik Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata u “Čigoti”, kaže za Kurir da je stvaranjem ovog centra prvi put u Srbiji omogućen multidisciplinarni i individualni pristup lečenju gojaznosti dece.
– Gojaznost nije samo estetski problem već je udružena sa značajnim komplikacijama kod dece i mladih i važan je faktor rizika za obolevanje u odrasloj dobi. Gojazna deca imaju povećan rizik za nastanak brojnih metaboličkih komplikacija, kao što su insulinska rezistencija, poremećaj prometa šećera u organizmu, dijabetes tipa 2 i metabolički sindrom. Imaju i povećan rizik za pojavu ortopedskih, kardiovaskularnih (rana pojava ateroskleroze), endokrinoloških i respiratornih bolesti. Gojaznost dovodi do smanjenog kvaliteta života, brojnih psiholoških problema i skraćene očekivane prosečne dužine života – objašnjava dr Lešović i ističe da u program “Čigotica” dolaze deca iz svih delova Srbije, okruženja, ali i većih evropskih centara.
A “Čigotica” je, navodi dr Lešović, promocija i usvajanje zdravog načina života i obuhvata medicinski nadzor, dijetetske intervencije sa smanjenjem ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, planiranu fizičku aktivnost, obrazovnu i psihološku podršku.
U program mogu deca i adolescenti uzrasta od 12 do 18 godina, čiji je indeks telesne mase (ITM) veći od 95 percentila (drugačije se izračunava za decu u odnosu na odrasle), a o trošku RFZO prema proceni nadležnog lekara i po odobrenju komisije. Pravo da se na račun države leče od gojaznosti deca imaju dva puta po 21 dan u različitim kalendarskim godinama. Očigledno je procenjeno da je toliko više nego dovoljno da kroz rad s timom stručnjaka krenu putem zdravog načina života.
PARAMETRI ZA DECU
prekomerna težina ITM p 85-95
gojaznost ITM p ≥ 95
BROJKE
2006 – 2,6%
2013 – 4,9%
2019 – 12,9%
* Stopa gojaznosti kod dece u Srbiji, prema podacima “Batuta”
– U ukupnom dnevnom jelovniku 55% kalorija treba da čine ugljeni hidrati, oko 30% masti, a približno 15% belančevine. Restrikcija kalorijskog unosa u dece je individualizovana i pomno praćena da se ne bi kompromitovao normalan rast i razvoj – navodi dr Lešović i dodaje da “Čigotica” sadrži šest vrsta fizičkih aktivnosti, predavanja i ciljne programe društveno-zabavnih aktivnosti.
FIZIČKE AKTIVNOSTI
– šetnje
– brzi hod u prirodi, na trim-stazi (staze duge 3-7 km) ili na kardio-fitnes trenažerima, aktivnosti traju 40-60 minuta
– vežbe oblikovanja, jačanja pojedinih mišićnih grupa bez rekvizita i sa njima (terapeutska lopta, elastične trake…)
– vežbe u vodi
– trenažno plivanje
– terenske igre, aktivnosti na otvorenom – sportske igre
Rezultati su višestruki i vidljivi.
– Nakon završenog tronedeljnog lečenja dolazi do redukcije telesne mase, a pozitivni efekti programa su i poboljšanje metaboličkih faktora, fizičkih sposobnosti i samopouzdanja kod adolescenata. Malim promenama u dužem periodu (korak po korak) može se bezbedno ostvariti poželjna telesna masa (ITM < 90 percentila), unaprediti zdravlje i kvalitet života i sprečiti nastanak komplikacija gojaznosti – naglašava dr Lešović, koja se nada da će rezultati njihovog rada dati veliki doprinos u prevenciji i lečenju gojaznosti dece u našoj zemlji, kao i odgovore na brojna pitanja zagonetne gojaznosti.
TIM STRUČNJAKA
– pedijatar-endokrinolog – ukazuje na posledice gojaznosti i na osnovu kliničkog pregleda utvrđuje postoje li komplikacije gojaznosti, planira ishranu, fizičku aktivnost i po potrebi savetuje medikamentnu terapiju
– medicinske sestre – sprovode antropometrijska merenja, zdravstveni nadzor bolesnika i zdravstveno-vaspitni rad tokom lečenja
– psiholog – osim individualne procene sposobnosti bolesnika psihološkim mernim instrumentima, u grupnim radionicama sprovodi mere podsticanja i održavanja motivacije za promene načina života
– specijalista fizikalne medicine
– fizioterapeuti – pod njihovim nadzorom sprovode se vežbe za prevenciju nepravilnog telesnog držanja
– profesori fizičkog vaspitanja – u zavisnosti od zdravstvenog stanja i kondicije pacijenata organizuju fizičke aktivnosti prilagođene gojaznim adolescentima
– dijetetičari – planiraju obroke (tri glavna i dve užine)
– animatori
JELOVNIK
Doručak: mlad, posni sir 80 g, crni hleb 50 g, jogurt 200 ml
Užina: jabuka 200 g
Ručak: posna neslana supa od povrća 200 ml, pastrmka na žaru 200 g, krastavac i paradajz s lukom – ukupno 250 g
Užina: pomorandža 200 g
Večera: belance jajeta, crni hleb 80 g, jogurt 200 ml, kupus rendan sa šargarepom – ukupno 150 g
Energetska vrednost 1.500 Kcal
*ovo je jelovnik za ponedeljak, a za svaki dan u nedelji je različit
ČINJENICE
– u centar se upućuju adolescenti uzrasta od 12 do 18 godina sa ITM=p95
– lečenje traje 21 dan
– deca mogu dva puta u toku različitih kalendarskih godina da se leče o trošku RFZO
– decu upućuje pedijatar, a saglasnost daje nadležna lekarska komisija RFZO
– svi zainteresovani mogu sami finansirati svoje lečenje
– 2008. osnovan Centar za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata i program “Čigotica”
– u centru za 15 godina lečeno, edukovano i rehabilitovano oko 9.000 dece i adolescenata
Kurir.rs/J. S. Spasić
Kurir